Preučevanje razlik v dojemanju “dobre” šole z vidika učiteljev
Ključne besede:
kakovostna šola, učitelj, dosežki učencev, ocenjevanje šolPovzetek
“Dobra” (kakovostna, učinkovita, uspešna) šola kot raziskovalno področje je znana že od šestdesetih let prejšnjega stoletja. Ključni cilj raziskovalcev tega problema je prepoznati dejavnike takšnih šol, torej ugotoviti, katerim merilom morajo šole ustrezati, da bi bile učinkovite. Glavni namen te raziskave je preučiti razlike v dojemanju “dobre” šole z vidika učitelja. Rezultati so pokazali, da čeprav obstajajo statistično pomembne razlike med posameznimi segmenti, na splošno značilnosti učiteljev po vseh preučenih merilih ne igrajo pomembne vloge pri dojemanju kakovosti šole. Učitelji bi morali kot eni od ključnih akterjev s postopkom ocenjevanja in samoevalvacije ugotoviti, ali je njihova šola “dobra”, in delovati na podlagi tega spoznanja tako, da bi stanje ohranjali ali ga poskušali spremeniti s ciljem izboljšanja v dobro vseh.
Literatura
Bezinović, P. (2010). Samovrednovanje škola. Prva iskustva u osnovnim školama. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za društvena istraživanja.
Blažević, I. (2014) Rukovodeća uloga ravnatelja u školi. Školski vjesnik, 63, 7–21
Buljubašić-Kuzmanović, V. in Kretić Majer, J. (2008). Vrednovanje i samovrednovanje u funkciji istraživanja i unapređivanja kvalitete škole. Pedagogijska istraživanja, 5, 139–151.
Burušić, J., Babarović, T. in Šakić, M. (2008). Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske: Učenici 8. razreda, školska godina 2007/2008, istraživački izvještaj. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja/Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Burušić, J., Babarović, T. in Šakić, M. (2009). Odrednice uspješnosti osnovnih škola U Republici Hrvatskoj: rezultati empirijske provjere. Društvena istraživanja, 18(4–5), 605–624.
Čilić, A., Klapan, A. in Prnić M. (2015). Teachers' competences for educational work. Epiphany Journal of Transdisciplinary Studies. (e-ISSN 1840-3719; p-ISSN 2303-6850), 219–226.
Čilić, A. (2017). Čimbenici učinkovitosti škola. Acta Iadertina, 14(2).
Downer, D.F. (1991). Review of research on effective schools. McGill journal of Education, 26(3), 323–329.
Kapac, V. (2008). Znanja i stavovi nastavnika o školskom ocjenjivanju. Život i škola, 56(2), 163–172.
Kozel, L., Cotič, M. in Žakelj, A. (2020). Kognitivno-konstruktivistični model pouka matematike v 1. triletju. Didactica Slovenica – Pedagoška obzorja, 35(2), 3–22.
Milenović, Ž., Lapat, G. in Jeftović, M. (2011). Ocenjivanje u Srbiji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta, Užice, (13), 43–58.
Pastuović, N. (2010). Kvaliteta predtercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na strukturu obveznog obrazovanja kao čimbenika njegove kvalitete. Sociologija i prostor, 51(3), 449–470.
Reynolds, D. (2000). Creating World Class Schools: What have we Learned? In: Reynolds, D., Creemers, B., Stringfi (Eds). World Class Schools: International Perspectives on School Effectiveness. RoutledgeFalmer: London.
Scheerens, J. (1992). Process Indicators of School Functioning. In: The OECD International Education Indicators: A Framework for Analysis. Paris: OECD.
Stoll, L. in Fink, D. (1996). Changing our Schools: Linking School effectiveness and School Improvement. Buckingham: Open University Press.
Šakić, V., Rimac, I., Spajić-Vrkaš, V. idr. (2006). Vrednovanje eksperimentalne provedbe elemenata Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
Avtorske pravice (c) 2023 Antea Čilić, Sonja Kovačević
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.
